Visoke gredice su savršene za površine koje su u proljeće poplavljene jer korjenje biljaka drži dovoljno visoko dok tlo ne postane prihvatljive vlage, a naročito su dobre za rano sijanje, brzo se zagriju i omogućavaju dosta rano sijanje, toploljubive kulture mogu sijati već u ožujku, samo se treba prekriti folijom, još je bolje ako je gredica od bala, one su odličan izolator i od vrućina i od hladnoće.
Visoke gredice su prvenstveno jako ocjedite, a brzina isušivanja ovisi čime su omeđene, ako su ograđene ciglom ili drvetom jako dugo će zadržavati vlažnost, ako su pletene ili plastične šupljikave košare vlaga će se brzo gubiti... također ako je za izgradnju korišten krupan drveni materijal isto će biti dugo vlažan i služiti kao regulator vlage po principu primi-otpusti... visoke gredice su idealne za jesensko-zimsko-ranoproljetne kulture zbog boljeg iskorištavanja sunčeve energije i zbog dosadnih kiša koje njive pretvaraju u močvare, a sa visokih gredica se samo voda ocijedi... u sušnom periodu voda unesena zalijevanjem se zadršava u okvirima, a ne krade je okolno zemljište, a iznutra se može obložiti izbušenim najlonom pa će se drastično smanjiti gubitak vode... visoka gredica je građena od bio materijala koji razgradnjom stvara humus pa ih baš i nije potrebno puno gnojiti, svakako manje nego ravnu zemlju, osim bala kojima je za razgradnju dodatno potreban dušik, ali djelomično razgrađene bale već hrane biljku... točno je da je to velika investicija, ali prinosi budu puno veći, pa se brzo amortizira... visoke gredice omogućavaju iskorištavanje bočnih strana, koje je na ravnim gredicama nemoguće, pa samim time povećava prinos... razvoj patogene mikroflore je isti na ravnim ili visokim gredicama, s time što je visoke gredice postavljanjem guste mrežice na dnu moguće obraniti od glodavaca, čak i puževa, što je na ravnima nemoguće... u visokim gredicama drastično je smanjen ili potpuno eliminiran rast korova, pa otpada dosadno pljevljenje i okopavanje, a samim time se ne uznemiruju biljke, pa bolje rastu.... zbog visokog udjela humusa biljke su zdravije i moguće ih je saditi gušće... visoke gredice vrlo je lako pretvoriti u male plastenike... hladnoljubive biljke potjeraju u cvijet kada naraste zračna temperatura, a ne kada su im noge na toplom, njih je zato bolje sijati u polusjenu i pod listopadno drveće... visoke gredice ne moraju biti napravljene od 5 cm dasaka sa pilane, mogu se izvesti od priručnog odbačenog materijala, pa ne iziskuju veliki trošak... sve u svemu, moja topla preporuka svakom vrtlaru da svake godine formira barem malu visoku gredicu, na dno mrežicu i sve što orezuje stavlja u gredicu, hrpe lišća sa kojima ne može izaći na kraj, sav mogući biootpad, ujesen pokrije sa malo zemlje i sije, trud će mu se višestruko isplatiti
Visoke gredice su prvenstveno jako ocjedite, a brzina isušivanja ovisi čime su omeđene, ako su ograđene ciglom ili drvetom jako dugo će zadržavati vlažnost, ako su pletene ili plastične šupljikave košare vlaga će se brzo gubiti... također ako je za izgradnju korišten krupan drveni materijal isto će biti dugo vlažan i služiti kao regulator vlage po principu primi-otpusti... visoke gredice su idealne za jesensko-zimsko-ranoproljetne kulture zbog boljeg iskorištavanja sunčeve energije i zbog dosadnih kiša koje njive pretvaraju u močvare, a sa visokih gredica se samo voda ocijedi... u sušnom periodu voda unesena zalijevanjem se zadršava u okvirima, a ne krade je okolno zemljište, a iznutra se može obložiti izbušenim najlonom pa će se drastično smanjiti gubitak vode... visoka gredica je građena od bio materijala koji razgradnjom stvara humus pa ih baš i nije potrebno puno gnojiti, svakako manje nego ravnu zemlju, osim bala kojima je za razgradnju dodatno potreban dušik, ali djelomično razgrađene bale već hrane biljku... točno je da je to velika investicija, ali prinosi budu puno veći, pa se brzo amortizira... visoke gredice omogućavaju iskorištavanje bočnih strana, koje je na ravnim gredicama nemoguće, pa samim time povećava prinos... razvoj patogene mikroflore je isti na ravnim ili visokim gredicama, s time što je visoke gredice postavljanjem guste mrežice na dnu moguće obraniti od glodavaca, čak i puževa, što je na ravnima nemoguće... u visokim gredicama drastično je smanjen ili potpuno eliminiran rast korova, pa otpada dosadno pljevljenje i okopavanje, a samim time se ne uznemiruju biljke, pa bolje rastu.... zbog visokog udjela humusa biljke su zdravije i moguće ih je saditi gušće... visoke gredice vrlo je lako pretvoriti u male plastenike... hladnoljubive biljke potjeraju u cvijet kada naraste zračna temperatura, a ne kada su im noge na toplom, njih je zato bolje sijati u polusjenu i pod listopadno drveće... visoke gredice ne moraju biti napravljene od 5 cm dasaka sa pilane, mogu se izvesti od priručnog odbačenog materijala, pa ne iziskuju veliki trošak... sve u svemu, moja topla preporuka svakom vrtlaru da svake godine formira barem malu visoku gredicu, na dno mrežicu i sve što orezuje stavlja u gredicu, hrpe lišća sa kojima ne može izaći na kraj, sav mogući biootpad, ujesen pokrije sa malo zemlje i sije, trud će mu se višestruko isplatiti