Visoke gredice gradim i od bala. Ujesen pažljivo premjestim korištene bale u jedan niz u kojem se dodiruju najvećim stranama, a stoje na boku i omeđim ga novim balama složenim po duljini, tako da još uvijek imam pristupa sredini gredice koja je tada oko 1,5 m široka. Bale koje su bile dovoljno čvrste da podnesu transport, postavim u niz, a one koje su se raspale nabacim na vrh niza dosta uz vrh jer će se do proljeća jako slegnuti. I, naravno, sve povežem da ne otpleše preko zime.
Visoke gredice su savršene za površine koje su u proljeće poplavljene jer korjenje biljaka drži dovoljno visoko dok tlo ne postane prihvatljive vlage, a naročito su dobre za rano sijanje, brzo se zagriju i omogućavaju dosta rano sijanje, toploljubive kulture mogu sijati već u ožujku, samo se treba prekriti folijom, još je bolje ako je gredica od bala, one su odličan izolator i od vrućina i od hladnoće.
Visoke gredice su prvenstveno jako ocjedite, a brzina isušivanja ovisi čime su omeđene, ako su ograđene ciglom ili drvetom jako dugo će zadržavati vlažnost, ako su pletene ili plastične šupljikave košare vlaga će se brzo gubiti... također ako je za izgradnju korišten krupan drveni materijal isto će biti dugo vlažan i služiti kao regulator vlage po principu primi-otpusti... visoke gredice su idealne za jesensko-zimsko-ranoproljetne kulture zbog boljeg iskorištavanja sunčeve energije i zbog dosadnih kiša koje njive pretvaraju u močvare, a sa visokih gredica se samo voda ocijedi... u sušnom periodu voda unesena zalijevanjem se zadršava u okvirima, a ne krade je okolno zemljište, a iznutra se može obložiti izbušenim najlonom pa će se drastično smanjiti gubitak vode... visoka gredica je građena od bio materijala koji razgradnjom stvara humus pa ih baš i nije potrebno puno gnojiti, svakako manje nego ravnu zemlju, osim bala kojima je za razgradnju dodatno potreban dušik, ali djelomično razgrađene bale već hrane biljku... točno je da je to velika investicija, ali prinosi budu puno veći, pa se brzo amortizira... visoke gredice omogućavaju iskorištavanje bočnih strana, koje je na ravnim gredicama nemoguće, pa samim time povećava prinos... razvoj patogene mikroflore je isti na ravnim ili visokim gredicama, s time što je visoke gredice postavljanjem guste mrežice na dnu moguće obraniti od glodavaca, čak i puževa, što je na ravnima nemoguće... u visokim gredicama drastično je smanjen ili potpuno eliminiran rast korova, pa otpada dosadno pljevljenje i okopavanje, a samim time se ne uznemiruju biljke, pa bolje rastu.... zbog visokog udjela humusa biljke su zdravije i moguće ih je saditi gušće... visoke gredice vrlo je lako pretvoriti u male plastenike... hladnoljubive biljke potjeraju u cvijet kada naraste zračna temperatura, a ne kada su im noge na toplom, njih je zato bolje sijati u polusjenu i pod listopadno drveće... visoke gredice ne moraju biti napravljene od 5 cm dasaka sa pilane, mogu se izvesti od priručnog odbačenog materijala, pa ne iziskuju veliki trošak... sve u svemu, moja topla preporuka svakom vrtlaru da svake godine formira barem malu visoku gredicu, na dno mrežicu i sve što orezuje stavlja u gredicu, hrpe lišća sa kojima ne može izaći na kraj, sav mogući biootpad, ujesen pokrije sa malo zemlje i sije, trud će mu se višestruko isplatiti Radila sam usporedne testove
Moje iskustvo bale nabavljene lani u lipnju 1. dio bala iskorišten za sadnju i postavljen na najdužu stranu, cijelo ljeto zalijevan i gnojen 2. dio bala ostao neiskorišten i ležao na najvećoj strani, prepušten vremenu 3. bale nabavljene ove godine u travnju i odmah započet proces aktivacije sve sađene biljke kupljene su ili odgajane u rolama toalet papira i presađene u pukotine u bali, bez dodavanja zemlje gnojenje znači u plastične boce bez dna grlom zabijene u balu staviti šaku pilećeg gnoja i zalijevati preko gnoja da se boca napuni do vrha i lagano gubi nivo, jednom do dvaput tjedno zalijevam koprivom kako kad jer mi je jako teško svakodnevno nosat kante za nekih 400 bala, znači koliko i kada uspijem, ostalo vodom e, sad za prve bale sam se nacrnčila, potrošila vremena, novaca i snage tetošeći ih cijelo ljeto, ali dobila sam povrće na njima, znači isplatilo se...druge bale nisu tražile ništa, ni rad, ni novac... treće bale kao i prve, puno truda i financija pokus 1 ove godine uz stare korištene bale sam dodala stare nekorištene i nove i u sve sam posadila mahune, sve bale su u nizu prislonjene uz kuću i okrenute na zapad, pa imaju sunca tek iza podneva i imale su isti tretman - svakodnevno zalijevanje, jednom tjedno gnojenje sa koprivom i em i proganjali su ih isti puževi mahune u starim balama su strelovito rasle, trenutno su došle do prve deke, i korištene bale i nekorištene mahune u novim balama dugo su kunjale i još uvijek su manje od onih u starim balama, očito premalo gnojeno, ali ne znam zašto na njima je bilo više puževa, možda slučajno pokus 2 krumpir sađen u prošlogodišnje bale i ovogodišnje složene jedne kraj drugih i jednako tretirane prve i druge bale ostale na najvećoj strani, a nove sam okrenula na najdulju u prvim i drugim balama krumpir super raste i dvaput je veća cima od onog u novim balama pokus 3 mrkva sijana u travnju direktno na sve bale i na 2-3 cm zemljom pokrivene sve tri kategorije bala, preko pola bala tanki sloj malča, pola bez malča na prošlogodišnjim balama sa i bez zemlje nema razlike, niknule su čim sam se riješila puževa, ali one bez malča se prebrzo suši površina zemlje i biljčice propadaju u fazi prvih listova, morala sam pokriti zemlju na ovogodišnjim balama sijanim direktno na balu tek sada počinju nicati, znači za tri mjeseca, na ovogodišnjim pokrivenim zemljom nikle su kao i prošlogodišnje pokus 4 paprika sađena početkom svbnja u prošlogodišnje i ovogodišnje bale je pokazala vrlo neobičan rezultat u prvim i drugim balama rasad je stagnirao 10-15 dana, a onda je lijepo krenuo, a onaj u ovogodišnjim balama odmah je nastavio rasti bez zastoja moj zaključak 1. treba koristiti prošlogodišnje bale, svejedno kada su aktivirane, samo da su prošlogodišnje 2. nove se razgrade na pravu mjeru za sadnju i sijanje direktno na balu za tri mjeseca 3. za sijanje na balu na kojoj je sloj zemlje dovoljno je mjesec do dva 4. za toploljubive biljke bolje su nove bale jer se prilikom razgradnje oslobađa toplina koja grije biljke u ranoj sadnji 5.s obzirom na jednolike rezultate koje su pokazale prve i druge bale, svakako dajem prednost prirodnoj zimskoj razgradnji, naprosto zato što ništa ne moram ulagati i raditi, zašto se mučiti kada mi sv. Ilija pomaže 6. prvi rok kada se smije početi sadnja i sijanje direktno na balu je kada u pukotinu u bali možete uvući dlan, mislim kada veličinom stane 7. prvi rok za sijanje na bale pokrivene zemljom je cca 7-10 dana nakon aktivacije, ali samo za toploljubive biljke kojima će goditi podno grijanje 8. salatu, kupus, kelj, blitvu i ostalo hladno povrće je bolje ne stavljati u tople bale, rasad samo spustim na balu i malo nabacam oko njega zemlje da drži vlagu, ali definitivno je bolje saditi ih na prošlogodišnje bale 9. za zemlju na balama koristiti zemlju iz krtičnjaka, a ne zemlju iz dućana, prebrzo gubi vlagu i teško se revitalizira 10. ako se bale stave na najdulju stranicu, a da se dodiruju najvećom stranicom dodirna površina je idealna za sadnju krumpira na mjesto gdje se inače ništa ne može saditi Bale mogu slagati kako god želim, osim na najmanju stranicu zbog sile teže, ali nekako najbolje rezultate postigla sam kada sam ih slagala bočno, na najdulju stranicu i to u dvorede. Takav položaj bale omogučava prirodni vertikalni prodor vode i hranjiva, bez suvišnih gubitaka, na lijepoj radnoj su visini i lako je između sijena ugurati flancu. Dobro zalijevane bale mogu do zime izgubiti pola volumena i tada se naginju u ovisnosti o sadržaju bale, neki dijelovi se razgrađuju brže, neki sporije. Tada izgledaju kao klimavi zubi svaka bala pjeva svoju pjesmu. Zato ih je bolje još u proljeće čvrsto povezati i ne dozvoliti im da šeću kako hoće. Dvoredi donekle sprečavaju naginjanja. Tokom jeseni kada poberem plodove, biljke mičem iz bala i pukotine koje su se pojavile tokom ljeta su sada dobro vidljive i popunjavam ih dodatnim sijenom da moj dvored zadrži kakav-takav oblik.
|
AuthorDugo već pokušavam vrtlariti na moj način, na veliko zgražanje susjeda i komentare tipa - pa gdje si vidjela da se tako radi. puno je mačića završilo u vodi i bilo bi mi osobito zadovoljstvo ako moja iskustva nekome pomognu i ohrabre ga da nastavi ovim putem. Archives
May 2016
Categories
All
|