posudu od 100 l napunim koprivama koje daju većinom dušik, gavezom koji daje većinom kalij i lišćem cikle koje daje većinom fosfor, tu se nađe još puno elemenata i minerala, ali ovi su glavni uostalom, to je vrlo relativno jer su u pitanju žive biljke a ne precizna kemija napunim vodom i ostavim 3-4 tjedna, povremeno promiješam strašno smrdi, ali biljkama isto tako strašno godi ovisno o potrebama biljke mijenjam omjer u proljeće većinom stavljam koprivu, negdje u lipnju smanjujem koprivu a povećavam gavez od sredine srpnja koprive nema ni 10 %, skoro sve je gavez i cikla i u to doba počinjem stvarati zimnicu za biljke u istih 100 l nakon što se raspadnu, izvadim peteljke i dodam novo lišće, tako zimi imam koncentrat gnojiva ulijem ga u velike boce i čuvam u kući |
0 Comments
od davnina su ljudi koristili ribu kao gnojivo za biljke, tako sam i ja krenula u fiblju avanturu, ali su mi moje mace ukazale na nedostatke riba koju sam ukopala ispod flanci postajala je švedski stol macama i zato sam se upustila u izradu tekućeg ribljeg gnojiva u početku sam miksala riblje ostatke, glave, iznutrice, ljusku, ali sam ubrzo shvatila da ja ne mogu pojesti toliko ribe koliko mi treba gnojiva, pa sam se prebacila na cijele srdele, a i dosadilo mi je čistiti još danima ljuske iz miksera prema receptu izrade enzima - težinski 1 šećer - 3 ribe - 10 vode osim što se ovo radi aerobno izrezala sam srdele na krupjije komade i izmiješala ih sa šećerom i vodom i ostavila u posudi zaštićenoj komadom najlonke da ne ulaze muhe i poklopljenoj tanjurićem kada krene fermentacija ribe se dižu na površinu i povremeno ih je potrebno promiješati da sve budu uronjene u vodu otprilike nakon mjesec dana prestane smrdjeti i tada se već može koristiti ja tada procijedim i gustiš koji se nije razgradio vratim u staklenku, opet dodam šećer i vodu prema omjeru i ostavim dalje stajati dvogodišnje eksperimentiranje sa takvim gnojenjem me potaknulo da usprkos smradu i petljanju, uvijek u mojoj kuhinji ima raznih faza fermentiranja, koliko si već riba mogu priuštiti sve biljke su bile krupnije, boljeg vigora, rodnije i puno manje osjetljive na bolesti koristim u razrjeđenju 0,5 - 1 % U svim knjigama i na internetu ukazuje se na veličanstvenu moć gnojiva od koprive ili gaveza, ali činjenica je da svako zelenilo daje nešto od potrebnih hranjiva. U vrt postavim 100 litrenu kacu i napunim je 2/3 vodom. Sve što mi se ne sviđa u vrtu počupam i bacim u tu vodu, gdje lagano truli i pretvara se u gnojivo, kada se kaca napuni i voda postane tamno zelena, sa dva štapa izvadim ostatke stabljika, dopunim vodom do vrha kace i zalijevam svoje povrće, a ostatke bacim na neku praznu balu ili na krumpir. Na ovaj način savršeno se rješavam korova tipa ambrozije ili maslačka čije sjeme zrije i nakon čupanja, pa se lako sele po vrtu ili korova tipa korjenja pirike ili slaka koji su praktički neuništivi koji rastu i ako su nakon tri godine na suhom i da ga osam šlepera pregazi, i nikakav drugi način ih neće ubiti. Ovako spojim ugodno s korisnim – uništim korov i hranim biljke. Upotrebljavam kao 10 % otopinu. E, to je najzabavniji dio.
Uzmem od svega što sam pripremala, prema receptu, dosta labavo. Radim od onog što trenutno imam, ne pazim da uvijek bude baš sve na broju riblji hidrolizat 0,05-0,1% kompost 2% šećer 0,5 % homemade EM gnojivo od koprive i/ili gaveza10 % gnojivo od korova 10 % germa pšenične mekinje u slatkoj vodi organski gnoj 2-5 % vapno 1 % ljuske luka koliko mogu zahvatiti jednom rukom na 100 l vode Sve ubacim u posudu i dolijem vode. Uzmem akvarijsku pumpu i stavim u posudu da upuhuje zrak, 24 sata. Prije upotrebe dodam 0,5 % enzim ili ljuske od jaja u enzimu i time zalijevam, polijevam, špricam. U principu samo time zalijevam, jedino kada me zalijevanje uhvati nespremnu i lijenu izostavljam ono čega nemam, a nekada kada mi se ne da čarati zalijem samo vodom. Ili ne dolijevam vode i taj koncentrat na mjestu zalijevanja dodajem po prilici, bolje manje nego više, u kontejnere za zalijevanje kap po kap, da bude okvirno prema vodi 1:5. Uvijek opušteno, balarenje nije laboratorij, okvirno i otprilike je sasvim dovoljno dobro. Posudu napunim koprivama i zalijem ih vodom, poklopim i ostavim stajati dok ne ostanu samo stapke, a tekućina postane tamno zelena. Oko 3-4 tjedna, ovisno o vremenskim uvjetima. Jezivo smrdi i mora biti poklopljeno. Upotrebljavam kao 10 % otopinu. Opušteno. Najbolje gnojenje biljaka je u stvari liječenje tla. Kada je tlo bogato životom i mikro i makro nutrijentima, biljka sama uzima što joj treba. I dugo odolijeva boleštinama i štetočinama. Enzim je jedan od najboljih aktivatora tla koje sam isprobala. I odlično gnojivo. Koristim ga kao 0,5 % otopinu. http://atma.hr/cudotvorni-enzim-kad-ga-jednom-napravite-necete-moci-bez-njega/ U zimsko – proljetnim mjesecima teže je doći do dovoljno biomaterijala za izradu enzima, ali i trava i korovi rastu, dvogodišnje povrtnice kao kelj i kupus se dobro drže i po hladnom vremenu, krumpir se jede cijele zime. Najnapornije je u stvari svakodnevno otvarati boce i zato si pomognem sa ručnim radom
mala boca i ne mora imati čeo, može se crijevo samo spustiti u bocu 2. varijanta
nova poboljšana varijanta vrelnjače, ali iziskuje malo truda - otopila sam stiropor u nitro razrjeđivaču dok nisam dobila nešto dovoljne gustoće da mogu zahvatiti čačkalicom i tako dobila tekuću plastiku - prozirno vrtno crijevo sam izrezala na 4-5 cm, mora imari što ravniji prerez - slamke sa zglobom sam prerezala cca po pola i zašiljila vrh - čep boce u kojoj će se raditi enzim izbušila da slamka ide knap1. na čep boce sam nanijela tekuću plastiku i u to utisnula komadić crijeva, suši se tjedan dana, prvi put sam bila nestrpljiva i prerano krenula dalje, pa je sve otklizalo 2. kada se dobro osušilo dulji kraj slamke provukla sam kroz rupicu na čepu, i namjestila tako da kraći kraj ulazi u crijevo, a od čepa bude izdignuto nekih 1 cm 3. opet sam čačkalicom unijela plastiku između slamke i crijeva da zadihta rupu, i oko ulaza slamke u čep, i opet čekanje da se dobro osuši 4. odrezala sam slamki koja je stršala u boci na pola cm da ne povlači sadržaj iz boce 5. špricom sam napunila crijevo vodom skoro do vrha i kapnula kap tinte da se bolje vidi razina vode, da cijela stvar ne ostane na suhom, vrh slamke uvijek mora biti pod vodom i to je to, sve to ponavljam dvjestotinjak puta koliko boca zasada imam, kada se uđe u rutinu proces ide brzo i nije toliko kompicirano kao ovaj opis |
AuthorDugo već pokušavam vrtlariti na moj način, na veliko zgražanje susjeda i komentare tipa - pa gdje si vidjela da se tako radi. puno je mačića završilo u vodi i bilo bi mi osobito zadovoljstvo ako moja iskustva nekome pomognu i ohrabre ga da nastavi ovim putem. Archives
May 2016
Categories
All
|