na žalost, krumpir se zbog veličine potrebnog prostora obično stavlja negdje uz rub zemljišta i brzo nastrada od nepozvanih tamanitelja
moja iskustva
riječ je o sadnji 60-80 kg krumpira
od travnja svakodnevno patroliram vrtom sa škarama nekoliko puta na dan po sat-dva, a od početka svibnja na rub vrta otkuda najviše dolaze puževi svako metar zdjelica sa šrotom, bez njega mislim da ne bi bilo ničega
lani u lipnju sam na kartone poslagala krumpire i prekrila ih debelo slamom
i nisam imala ni jednog krumpira - gotovo sve pojeli puževi, ali ove godine počeo je nicati početkom travnja i narasao je jako velik prije nego su puževi i njihovi želuci narasli
ove godine u travnju ponovila sam postupak na novom komadu zemlje i neku cca petinu riješili su puževi, ali je ipak niklo nešto i sada je dovoljno jak da ga ne mogu samo tako uništiti, a i ja stalno krstarim sa škarama
početkom svibnja od armaturne mreže sam napravila valjak i kroz otvore sadila već proklijale krumpire sa cimom od 20-40 cm, u početku se ih napadali puževi, a sada ih više ne nalazim
sredinom svibnja ponovo na novoj zemlji isti postupak - karton, krumpir, slama i opet sve skršili puževi
krajem svibnja napravila sam gredicu usred vrta - karton, krumpir, slama i sporadično su po njoj šetali puževi, ali u premalom broju za neku veću štetu
početkom lipnja u bale sa mahunama bočno sam ugurala krumpire, i za nevjerovati - svi su na broju
početkom srpnja bijesna zbog uništenog svibanjskog krumpirišta pretražila sam cijelu gredicu i izvukla ove koje nisu pronašli, a iz bala sam izvadila dio sada već lijepog krumpira sa cimom od 30-40 cm i po istoj proceduri - karton, krumpir, slama sam ih smjestila u prolaz između dva reda bala
krasno su se primili i kako zalijevam bale, koje su položene ploštimice iz njih curi voda i zalijeva dodatno krumpir
moj zaključak
1. u slučaju puževa krumpirište treba smjestiti u centar vrta, jer je puno lakše braniti ga, lakše se uoče puževi u blitvi ili paradajzu, nego u krumpiru
2.treba ga saditi najkasnije u travnju kada su puževi maleni pa je i šteta manja, a dok narastu već se pojavi cima po kojoj veselo plaze i čekaju mene i škare
3.najkritičniji trenutak je dok cima ne izviri iz slame jer nemaju zelenog za tamaniti, pa se uvuku u gomolj i zabavljaju se a ja nemam pojma o tome jer ih ne vidim
4. kao da im se ne sviđa u balama, od 400 bala nisam našla ni jednog u bali, možda ih bocka
5.krumpir presađen između bala nalazi se par metara od starog krumpirišta i nema ni jednog puža, ne mogu vjerovati i svakodnevno dižem cijeli malč, tražim sluz, ali nema ih
6. krumpir posađen između bala postavljenih na bok da se dodiruju najvećom stranom, a između njih je stavljen gomolj, dugo je stagnirao, ali kada je krenuo ide super, a nema puževa
7. krumpir u balama koje su postavljene na rub vrta nemaju ni jednog puža, u tim istim balama posijala/posadila sam sigurno 500-600 krastavaca, a sada imam 5, puževi se ne zavlače u balu, već tamane samo po površini, a na slami se lako uoče i opet - škare
ubuduće mislim da ću saditi krumpir samo u bale ili između njih, i naravno u valjke.
moja iskustva
riječ je o sadnji 60-80 kg krumpira
od travnja svakodnevno patroliram vrtom sa škarama nekoliko puta na dan po sat-dva, a od početka svibnja na rub vrta otkuda najviše dolaze puževi svako metar zdjelica sa šrotom, bez njega mislim da ne bi bilo ničega
lani u lipnju sam na kartone poslagala krumpire i prekrila ih debelo slamom
i nisam imala ni jednog krumpira - gotovo sve pojeli puževi, ali ove godine počeo je nicati početkom travnja i narasao je jako velik prije nego su puževi i njihovi želuci narasli
ove godine u travnju ponovila sam postupak na novom komadu zemlje i neku cca petinu riješili su puževi, ali je ipak niklo nešto i sada je dovoljno jak da ga ne mogu samo tako uništiti, a i ja stalno krstarim sa škarama
početkom svibnja od armaturne mreže sam napravila valjak i kroz otvore sadila već proklijale krumpire sa cimom od 20-40 cm, u početku se ih napadali puževi, a sada ih više ne nalazim
sredinom svibnja ponovo na novoj zemlji isti postupak - karton, krumpir, slama i opet sve skršili puževi
krajem svibnja napravila sam gredicu usred vrta - karton, krumpir, slama i sporadično su po njoj šetali puževi, ali u premalom broju za neku veću štetu
početkom lipnja u bale sa mahunama bočno sam ugurala krumpire, i za nevjerovati - svi su na broju
početkom srpnja bijesna zbog uništenog svibanjskog krumpirišta pretražila sam cijelu gredicu i izvukla ove koje nisu pronašli, a iz bala sam izvadila dio sada već lijepog krumpira sa cimom od 30-40 cm i po istoj proceduri - karton, krumpir, slama sam ih smjestila u prolaz između dva reda bala
krasno su se primili i kako zalijevam bale, koje su položene ploštimice iz njih curi voda i zalijeva dodatno krumpir
moj zaključak
1. u slučaju puževa krumpirište treba smjestiti u centar vrta, jer je puno lakše braniti ga, lakše se uoče puževi u blitvi ili paradajzu, nego u krumpiru
2.treba ga saditi najkasnije u travnju kada su puževi maleni pa je i šteta manja, a dok narastu već se pojavi cima po kojoj veselo plaze i čekaju mene i škare
3.najkritičniji trenutak je dok cima ne izviri iz slame jer nemaju zelenog za tamaniti, pa se uvuku u gomolj i zabavljaju se a ja nemam pojma o tome jer ih ne vidim
4. kao da im se ne sviđa u balama, od 400 bala nisam našla ni jednog u bali, možda ih bocka
5.krumpir presađen između bala nalazi se par metara od starog krumpirišta i nema ni jednog puža, ne mogu vjerovati i svakodnevno dižem cijeli malč, tražim sluz, ali nema ih
6. krumpir posađen između bala postavljenih na bok da se dodiruju najvećom stranom, a između njih je stavljen gomolj, dugo je stagnirao, ali kada je krenuo ide super, a nema puževa
7. krumpir u balama koje su postavljene na rub vrta nemaju ni jednog puža, u tim istim balama posijala/posadila sam sigurno 500-600 krastavaca, a sada imam 5, puževi se ne zavlače u balu, već tamane samo po površini, a na slami se lako uoče i opet - škare
ubuduće mislim da ću saditi krumpir samo u bale ili između njih, i naravno u valjke.