od davnina su ljudi koristili ribu kao gnojivo za biljke, tako sam i ja krenula u fiblju avanturu, ali su mi moje mace ukazale na nedostatke
riba koju sam ukopala ispod flanci postajala je švedski stol macama
i zato sam se upustila u izradu tekućeg ribljeg gnojiva
u početku sam miksala riblje ostatke, glave, iznutrice, ljusku, ali sam ubrzo shvatila da ja ne mogu pojesti toliko ribe koliko mi treba gnojiva,
pa sam se prebacila na cijele srdele, a i dosadilo mi je čistiti još danima ljuske iz miksera
prema receptu izrade enzima - težinski 1 šećer - 3 ribe - 10 vode osim što se ovo radi aerobno
izrezala sam srdele na krupjije komade i izmiješala ih sa šećerom i vodom i ostavila u posudi zaštićenoj komadom najlonke da ne ulaze muhe i poklopljenoj tanjurićem
kada krene fermentacija ribe se dižu na površinu i povremeno ih je potrebno promiješati da sve budu uronjene u vodu
otprilike nakon mjesec dana prestane smrdjeti i tada se već može koristiti
ja tada procijedim i gustiš koji se nije razgradio vratim u staklenku, opet dodam šećer i vodu prema omjeru i ostavim dalje stajati
dvogodišnje eksperimentiranje sa takvim gnojenjem me potaknulo da usprkos smradu i petljanju, uvijek u mojoj kuhinji ima raznih faza fermentiranja, koliko si već riba mogu priuštiti
sve biljke su bile krupnije, boljeg vigora, rodnije i puno manje osjetljive na bolesti
koristim u razrjeđenju 0,5 - 1 %
riba koju sam ukopala ispod flanci postajala je švedski stol macama
i zato sam se upustila u izradu tekućeg ribljeg gnojiva
u početku sam miksala riblje ostatke, glave, iznutrice, ljusku, ali sam ubrzo shvatila da ja ne mogu pojesti toliko ribe koliko mi treba gnojiva,
pa sam se prebacila na cijele srdele, a i dosadilo mi je čistiti još danima ljuske iz miksera
prema receptu izrade enzima - težinski 1 šećer - 3 ribe - 10 vode osim što se ovo radi aerobno
izrezala sam srdele na krupjije komade i izmiješala ih sa šećerom i vodom i ostavila u posudi zaštićenoj komadom najlonke da ne ulaze muhe i poklopljenoj tanjurićem
kada krene fermentacija ribe se dižu na površinu i povremeno ih je potrebno promiješati da sve budu uronjene u vodu
otprilike nakon mjesec dana prestane smrdjeti i tada se već može koristiti
ja tada procijedim i gustiš koji se nije razgradio vratim u staklenku, opet dodam šećer i vodu prema omjeru i ostavim dalje stajati
dvogodišnje eksperimentiranje sa takvim gnojenjem me potaknulo da usprkos smradu i petljanju, uvijek u mojoj kuhinji ima raznih faza fermentiranja, koliko si već riba mogu priuštiti
sve biljke su bile krupnije, boljeg vigora, rodnije i puno manje osjetljive na bolesti
koristim u razrjeđenju 0,5 - 1 %