krumpiri su tako zahvalni za eksperimentiranje
ima ih puno, rado se ožiljavaju i jeftini su
moje iskustvo s njima
flancanje krumpira reznicama
periodički šećem vrtom i režem grane krumpira koje su naprednije od drugih da ne guše slabije izboje, već da budu ujednačeni
odrezane grane sjeckam tako da na sebi imaju 2-3 nodija - račvanja iz kojeg izlazi list ili grana, porežem gotovo sve listove, po svakoj reznici smije ostati max 1-2 cm2 lista i zapiknem u čašice na ožiljavanje
smjestim ih vrlo gusto i pazim na vlagu
pustim ih da narastu 30ak cm, a jer su bili stisnuti imaju brzo dugu stabljiku koja mi treba za povećan prinos krumpira
i onda ih rasađujem gdje hoću
tako besplatno dobijem koliko želim flanci
a ja, megaloman, koliki god vrt da imam, flanci imam više
flancanje u bali
gomolje što ranije u proljeće uguram u ploštimice postavljene bale sa razmakom od cca 10-15 cm i čim provire pokrivam sa novom slamom, osim što imaju dužu stabljiku, tako ih štitim i od mraza
tokom cijelog proljeća tako napikavam po par bala, pa uvijek imam rasada u više faza
takav krumpir skoro do cvatnje moguće je bezbolno presaditi na drugo mjesto, gurnem ruku u balu i uhvatim što više slame oko starog gomola i cijeli čup izvučem i premjestim,
tehnički, mogao bi se premještati i nakon cvatnje ali već ima brdo malih krumpirića koje se lako gubi,
Varijacije sadnje krumpira
valjak za krumpir
korak 1
armaturnu mrežu 2x1 m savinula sam po duljoj strani i dobila valjak visine 1 m, i zabola ga šiljcima u zemlju, ispunila sam dno valjka oko 1 cm mokrim novinama i na njih 5-6 cm slame koju sam razmakala par dana u koprivi da bude pošteno mokra i na nju posložila 4 krumpira na dno valjka, bliže centru, prekrila slamom 10ak cm, dobro zalila i prekrila ovlaš najlonom da zadrži vlagu prvih 10-15 dana
korak 2
nakon što se korak 1 uzdigne na visinu od 30ak cm dodajem novi sloj
flancani krumpir gurnem kroz najniže rupe u armaturi i vučem ih max prema središtu valjka, a vrhovi listova da su još izvan valjka, ispunim tako svaku drugu ili treću rupu, slamom pokrijem samo gomolj i obod valjka, dodam i malo zemlje iz krtičnjaka da bolje drži vlagupostupak ponovim i na višim karovima armature, uvijek pokrivajući samo obod i gomolj, pritom je važno gomolj smještati uzbrdo u odnosu na mjesto iz kojeg viri list iz valjka, jer će se slama slegnuti, pa da nelomi flancu, sredinu valjka ostaviti slobodnu jer su ispo ona 4 početna krumpira pa da ih se ne zatrpa previše
pripremljen valjak izgleda kao vulkan, uzdignutih stranica i spuštene sredine, kako raste cima središnjih krumpira zatrpavam ih slamom do grla
korak 3
kada cima izađe iz valjka 30-40-50 cm, obučem majicu bez rukava i zaronim u valjak, odgrćem gornje slojeve slame i sve flance uhvatim za gomolj i vučem prema centru, pazeći da vrh ostane vani, tako gomolj po gomolj, kat po kat
ako izraste korov oko valjka, ali i svih ostalih načina cijelo vrijeme kako prolazim počupam i na vrh
na kraju je to velika hrpa iz koje po svim smjerovima viri cima krumpira
ako želim krumpira za ručak odgrnem slamu i potražim veličinu koja mi odgovara i opet poklopim, najveći su oko centra
tuneli za krumpir
sve pukotine koje se mogu naći
- uz temelje kuće stavim red bala za mahune ili krastavce, naizmjenično, ali bale odmaknem od zida 20-30 cm i karton, slama, krumpir, slama, dok mahune narastu krumpir je već u završnoj fazi zatrpavanja, kada poberem mahune, sve razmjestim i izvadim krumpir
- dvored bala razmaknutih za 20ak ili više cm
- u bale i ispred bala kojima je ograđen kompost
- ispred bala koje čine ogradu
- uz solistički red bala samo s jedne strane da mogu prići balama
kompost od krumpira
kore sirovog guljenog krumpira sadrže klice krumpira koje bi mogle izaći, neke su prerezane, a neke nisu, šteta ih je baciti na kompost
stjenke manjeg valjka tanko obložim slamom da drži vlagu, na dno mokrog papirai malo slame i kako gulim krumpir tu bacam kore i lagano ih pokrijem slamom, svaki put kada gulim krumpir ponavljam postupak, kako narastu biljke polako ih izvadim i premjestim gdje želim
nekada zna izrasti šuma biljaka, a nekad je ulov mršav, vjerojatno ovisi kako je krumpir tretiran
ali svaki isklijali je kao poklonjen i jako me veseli činjenica da sam oživjela otpad
a ako ne uspije, opet imam kompost
gredica sa krumpirom
stari postupak karton, slama, krumpir, slama
kako raste dodajem slame na vrh, naročito dok je još hladno
povremeno podignem slamom rubne biljke i usmjeravam ih u sredinu gredice da si same povećavaju vlagu koja će povećati prinos
rijetke gredice sa krumpirom
po ljeti je teško na novim gredicama nakon pokivanja travnjaka papirom ili kartonom i tankim slojem slame državati vlažnost dovoljnu za rast krumpira
ja u proljeće prije nego trave krenu divljački rasti nabrzinu pokrijem buduću gredicu papirom i vrlo tankim slojem slame i pustim za bolja vremena kada ću imati više vremena
kada neka kiša dobro natopi zemlju samo uzmem flancani već napola odrasli krumpir, spustim ga na slamu i zatrpam ga sa svih strana, sadim ga vrlo rijetko, svakih metar do metar i pol, pustim da izraste pola metra u zrak i u središte biljke preko cime nabacam slame da se stabljike polegnu na sve strane i onda ih zatrpam do zadnjeg lista, iz zatrpane grane stvarat će se novi gomolji
stog od krumpira
na ploštimice položenu balu napikam 13 krumpira, tri sa svakog boka pri dnu bale, po jedan na najkraće strane, po jedan u gornje kuteve i jedan na vrh, pustim da rastu do pola metra, zemlju oko bale u krugu još metar pokrijem papirom i tanko slamom i dobro zalijem, pažljivo savinem izboje sa bokova bale i na njih navalim slamu u visini bale da pokriju granu do zadnjeg lista, izboje iz kuteva blago savinem i njih poklopim slamom, na kraju zatrpam i centralni izboj, ako mi se da dodajem još slame kako cima raste
sav krumpir koji u jesen bude premali za konzumaciju i čuvanje ostaje za jesensku sadnju, u oluke, tunele, bit će taman u proljeće za mladi krumpir
a tijekom zime i proljeća i tako će se nakupiti novog proklijalog krumpira i priča ide iznova
ima ih puno, rado se ožiljavaju i jeftini su
moje iskustvo s njima
flancanje krumpira reznicama
periodički šećem vrtom i režem grane krumpira koje su naprednije od drugih da ne guše slabije izboje, već da budu ujednačeni
odrezane grane sjeckam tako da na sebi imaju 2-3 nodija - račvanja iz kojeg izlazi list ili grana, porežem gotovo sve listove, po svakoj reznici smije ostati max 1-2 cm2 lista i zapiknem u čašice na ožiljavanje
smjestim ih vrlo gusto i pazim na vlagu
pustim ih da narastu 30ak cm, a jer su bili stisnuti imaju brzo dugu stabljiku koja mi treba za povećan prinos krumpira
i onda ih rasađujem gdje hoću
tako besplatno dobijem koliko želim flanci
a ja, megaloman, koliki god vrt da imam, flanci imam više
flancanje u bali
gomolje što ranije u proljeće uguram u ploštimice postavljene bale sa razmakom od cca 10-15 cm i čim provire pokrivam sa novom slamom, osim što imaju dužu stabljiku, tako ih štitim i od mraza
tokom cijelog proljeća tako napikavam po par bala, pa uvijek imam rasada u više faza
takav krumpir skoro do cvatnje moguće je bezbolno presaditi na drugo mjesto, gurnem ruku u balu i uhvatim što više slame oko starog gomola i cijeli čup izvučem i premjestim,
tehnički, mogao bi se premještati i nakon cvatnje ali već ima brdo malih krumpirića koje se lako gubi,
Varijacije sadnje krumpira
valjak za krumpir
korak 1
armaturnu mrežu 2x1 m savinula sam po duljoj strani i dobila valjak visine 1 m, i zabola ga šiljcima u zemlju, ispunila sam dno valjka oko 1 cm mokrim novinama i na njih 5-6 cm slame koju sam razmakala par dana u koprivi da bude pošteno mokra i na nju posložila 4 krumpira na dno valjka, bliže centru, prekrila slamom 10ak cm, dobro zalila i prekrila ovlaš najlonom da zadrži vlagu prvih 10-15 dana
korak 2
nakon što se korak 1 uzdigne na visinu od 30ak cm dodajem novi sloj
flancani krumpir gurnem kroz najniže rupe u armaturi i vučem ih max prema središtu valjka, a vrhovi listova da su još izvan valjka, ispunim tako svaku drugu ili treću rupu, slamom pokrijem samo gomolj i obod valjka, dodam i malo zemlje iz krtičnjaka da bolje drži vlagupostupak ponovim i na višim karovima armature, uvijek pokrivajući samo obod i gomolj, pritom je važno gomolj smještati uzbrdo u odnosu na mjesto iz kojeg viri list iz valjka, jer će se slama slegnuti, pa da nelomi flancu, sredinu valjka ostaviti slobodnu jer su ispo ona 4 početna krumpira pa da ih se ne zatrpa previše
pripremljen valjak izgleda kao vulkan, uzdignutih stranica i spuštene sredine, kako raste cima središnjih krumpira zatrpavam ih slamom do grla
korak 3
kada cima izađe iz valjka 30-40-50 cm, obučem majicu bez rukava i zaronim u valjak, odgrćem gornje slojeve slame i sve flance uhvatim za gomolj i vučem prema centru, pazeći da vrh ostane vani, tako gomolj po gomolj, kat po kat
ako izraste korov oko valjka, ali i svih ostalih načina cijelo vrijeme kako prolazim počupam i na vrh
na kraju je to velika hrpa iz koje po svim smjerovima viri cima krumpira
ako želim krumpira za ručak odgrnem slamu i potražim veličinu koja mi odgovara i opet poklopim, najveći su oko centra
tuneli za krumpir
sve pukotine koje se mogu naći
- uz temelje kuće stavim red bala za mahune ili krastavce, naizmjenično, ali bale odmaknem od zida 20-30 cm i karton, slama, krumpir, slama, dok mahune narastu krumpir je već u završnoj fazi zatrpavanja, kada poberem mahune, sve razmjestim i izvadim krumpir
- dvored bala razmaknutih za 20ak ili više cm
- u bale i ispred bala kojima je ograđen kompost
- ispred bala koje čine ogradu
- uz solistički red bala samo s jedne strane da mogu prići balama
kompost od krumpira
kore sirovog guljenog krumpira sadrže klice krumpira koje bi mogle izaći, neke su prerezane, a neke nisu, šteta ih je baciti na kompost
stjenke manjeg valjka tanko obložim slamom da drži vlagu, na dno mokrog papirai malo slame i kako gulim krumpir tu bacam kore i lagano ih pokrijem slamom, svaki put kada gulim krumpir ponavljam postupak, kako narastu biljke polako ih izvadim i premjestim gdje želim
nekada zna izrasti šuma biljaka, a nekad je ulov mršav, vjerojatno ovisi kako je krumpir tretiran
ali svaki isklijali je kao poklonjen i jako me veseli činjenica da sam oživjela otpad
a ako ne uspije, opet imam kompost
gredica sa krumpirom
stari postupak karton, slama, krumpir, slama
kako raste dodajem slame na vrh, naročito dok je još hladno
povremeno podignem slamom rubne biljke i usmjeravam ih u sredinu gredice da si same povećavaju vlagu koja će povećati prinos
rijetke gredice sa krumpirom
po ljeti je teško na novim gredicama nakon pokivanja travnjaka papirom ili kartonom i tankim slojem slame državati vlažnost dovoljnu za rast krumpira
ja u proljeće prije nego trave krenu divljački rasti nabrzinu pokrijem buduću gredicu papirom i vrlo tankim slojem slame i pustim za bolja vremena kada ću imati više vremena
kada neka kiša dobro natopi zemlju samo uzmem flancani već napola odrasli krumpir, spustim ga na slamu i zatrpam ga sa svih strana, sadim ga vrlo rijetko, svakih metar do metar i pol, pustim da izraste pola metra u zrak i u središte biljke preko cime nabacam slame da se stabljike polegnu na sve strane i onda ih zatrpam do zadnjeg lista, iz zatrpane grane stvarat će se novi gomolji
stog od krumpira
na ploštimice položenu balu napikam 13 krumpira, tri sa svakog boka pri dnu bale, po jedan na najkraće strane, po jedan u gornje kuteve i jedan na vrh, pustim da rastu do pola metra, zemlju oko bale u krugu još metar pokrijem papirom i tanko slamom i dobro zalijem, pažljivo savinem izboje sa bokova bale i na njih navalim slamu u visini bale da pokriju granu do zadnjeg lista, izboje iz kuteva blago savinem i njih poklopim slamom, na kraju zatrpam i centralni izboj, ako mi se da dodajem još slame kako cima raste
sav krumpir koji u jesen bude premali za konzumaciju i čuvanje ostaje za jesensku sadnju, u oluke, tunele, bit će taman u proljeće za mladi krumpir
a tijekom zime i proljeća i tako će se nakupiti novog proklijalog krumpira i priča ide iznova